Za što se koristi pulsna oksimetrija? Također poznata kao oksimetar, pulsna oksimetrija se koristi za mjerenje razine kisika u krvi putem priključenog senzora i svjetla. Zbog toga se pulsna oksimetrija ponekad naziva praćenjem kisika u krvi ili praćenjem zasićenja krvi kisikom. Pulsna oksimetrija se može koristiti u medicinskim ustanovama kao što su bolnice, ali pulsni oksimetar mogu kupiti i obični građani te si mjeriti zasićenje krvi kod kuće
Što je pulsna oksimetrija?
Pulsna oksimetrija je medicinski dijagnostički test koji koristi infracrveno svjetlo za mjerenje razine kisika u krvi pacijenta. Pulsni oksimetar djeluje tako da prstom pritisnete sondu, koja zatim obasjava infracrveno svjetlo kroz nju i u vaše tkivo. Na temelju toga koliko se tog svjetla reflektira natrag, procjenjuju se razine kisika.
Koje su normalne vrijednosti razine kisika u krvi?
Normalnim vrijednostima se smatra između 95 i 100%, oštećenja na mozgu nastaju kada zasićenost padne do 80-85%. Starijim ljudima zasićenost ide više prema 95% a odraslim osoba i djeci ide više prema 100%
Namjena i upotreba
Pulsni oksimetar je uređaj koji koristi svjetlosnu energiju i fotodetekciju za mjerenje zasićenja kisikom i brzine pulsa. Tehnologija se koristi u medicinskim ustanovama (bolnice, liječničke ordinacije, ambulante) kao i u kućnoj zdravstvenoj njezi ili praćenju dobrog stanja. Pulsni oksimetri se obično koriste za ispitivanje i praćenje kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), astme, upale pluća, raka pluća, anemije i srčanog udara ili zatajenja srca. Na primjer, redovita uporaba pulsnog oksimetra može pomoći osobama s KOPB-om da lakše prate vrijednosti kisika u krvi. Oksimetar također može pratiti promjene tijekom vremena povezane s navikama pušenja.
Kako funkcionira pulsna oksimetrija?
Za razliku od drugih uređaja za praćenje, pulsni oksimetri nisu dizajnirani da se nose cijeli dan. Umjesto toga, oni se povremeno koriste kao dijagnostički alat. Iako se pulsni oksimetri mogu koristiti za praćenje kroničnih stanja kao što su KOPB i astma, oni su najprikladniji za kratkotrajnu uporabu tijekom boravka u bolnici ili nakon operacije.
Uobičajeni savjeti za korištenje oksimetra
Nemojte prekrivati prst zavojem ili nositi glomazne rukavice. Ako ne možete dobiti jasno očitanje, pokušajte ponovno na drugom mjestu na prstu (vaše drugo najbolje mjesto je obično na pola puta između nokta i prvog zgloba). Ako to ne uspije, pričekajte pet minuta i pokušajte ponovno. I pazite da u vašoj sobi nema jakog svjetla – ometa očitanja oksimetra.
Nije važno koji prste se koristi
Prije nego što stavite pulsni oksimetar, očistite i dezinficirajte ruke sredstvom za dezinfekciju ruku na bazi alkohola. Korištenje pulsnog oksimetra obično uključuje mjerenje zasićenosti kisikom (SaO2) u jednom ili dva prsta. Očitanja treba uzeti s prstiju koji vam odgovara – nije važno koji prst se koristi. Kada mjerite SaO2 u jednom prstu, nježno stavite vrh sonde na vrh prsta i pazite da ravno prisloni na kožu bez pritiska. Iako su pulsni oksimetri vrlo precizni, mogu se pojaviti varijacije između uređaja, pa čak i kada se koriste različiti senzori unutar jednog uređaja, što znači da snimanje više očitanja može pomoći u osiguravanju točnosti.
Jesu li očitanja točna?
Većina ljudi može kod kuće očitati prijenosni pulsni oksimetar, što im omogućuje da brzo prate svoje zdravlje i provjere bilo kakve promjene. Za razliku od krvne pretrage ili rendgenske snimke prsnog koša, očitavanje pulsnog oksimetra ne zahtijeva liječnički pregled; sve što trebate je vaš uređaj i prst. Međutim, studije su pokazale da ta očitanja nisu uvijek točna. Na primjer, ako imate KOPB ili emfizem, vaša očitanja mogu biti niža nego što bi trebala biti (i obrnuto). Osim toga, određeni lijekovi i medicinska stanja mogu utjecati na vaše očitanje; jedan uobičajeni primjer je anemija – upotreba određenih razrjeđivača krvi može učiniti da se čini da je vaša razina kisika niska, a zapravo nije.
Što ako imam tamniju kožu?
Ako imate tamniju koža, vaše tijelo može apsorbirati više zračenja i vaš monitor može očitati lažno nisko očitanje. Tamni pigment u vašoj koži naziva se melanin. Vaša koža stvara melanin kada je izložena ultraljubičastim zrakama sunčeve svjetlosti ili solarija. Ovaj dodatni sloj melanina može povećati rizik od dobivanja raka. Ako imate KOPB ili drugo stanje koje vam otežava disanje, recite svom liječniku neka vam provjeri zasićenost krvi kisikom na obje ruke umjesto samo na jednoj.
Ograničenja pulsnog oksimetra
U nekim slučajevima, pulsni oksimetar možda neće moći izmjeriti razinu pulsa ili zasićenja kisikom. Na primjer, ako pacijent uzima beta blokatore za astmu, ima nizak krvni tlak zbog stanja kao što je kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) ili ima kožne bolesti koje otežavaju prolazak svjetlosti i dolazak do senzora. Ako je razina hemoglobina vašeg pacijenta izrazito niska zbog anemije, pulsni oksimetri ne mogu dati točna očitanja.
izvor fotografije: trenutak.hr