Dolazak proljeća većini ljudi popravlja raspoloženje, ali za neke nastupa prava muka: oči počinju svrbjeti i suziti, nos curi, grlo grebe- tipični simptomi za peludnu alergiju koji traju sve do kraja ljeta. Razlog tome jest ciklus cvjetanja biljaka. Početkom proljeća cvjetaju stabla, početkom ljeta trave, a krajem ljeta korov. No, sve ove biljke uzrokuju slične simptome kod određene populacije ljudi. U ovom članku ću pokušati dati neke praktične savjete kako izbjeći simptome ili smanjiti njihovu jačinu te skrenuti pažnju na bitne stvari o kojima treba razmišljati osoba alergična na pelud.
Alergije dišnih putova uzrokuju vanjski (pelud) i unutrašnji (prašina, grinje, plijesni) alergeni. Obično se manifestiraju u obliku alergijskog rinitisa i alergijskog konjunktivitisa.
Alergijski rinitis ili hunjavica je upalna bolest sluznice nosa koja se manifestira začepljenjem nosa, pojačanom sekrecijom, kihanjem, koje se najjače pojavljuje ujutro nakon buđenja, te svrbeži ušiju, grla i nosa. Razlikujemo je od prehlade jer je iscjedak iz nosa najčešće bistar i vodenast, kihanje ne donosi olakšanje, kašalj je suh i podražajan, dok je kod prehlade iscjedak iz nosa obično gust, kašalj produktivan te je praćena blagom temperaturom i umorom. Kod prehlade simptomi prođu znatno brže dok se simptomi alergija obično smanjuju nakon početka terapije.
Alergijski konjunktivitis je upalna reakcija spojnice oka. Simptomi alergijskog konjunktivitisa su crvene, suzne oči koje peku i svrbe.
Ne postoji lijek nakon čije primjene je osoba izliječena od alergije. Današnja terapija zasniva se na ublažavanju simptoma i povećanju kvalitete života alergičnih osoba.
Prvi korak je izbjegavanje alergena. Normalno je da se pitamo: “Kako da izbjegnem pelud koja se nalazi u zraku koji udišem ili prašinu koja se uvlači u svaku poru našeg okoliša?“ Nije realno očekivati da se čovjek potpuno izolira od alergena, ali i smanjenjem količine alergena u njegovom okruženju pacijent će osjetiti olakšanje simptoma.
Nekoliko preporuka kako smanjiti izloženost peludi:
- Poželjno je biti informiran o koncentraciji peludi u području u kojem živimo. Najniža razina peludi je obično u zoru, odmah nakon izlaska sunca te navečer, nakon zalaska sunca. Peludni kalendari i peludni semafori su u današnje vrijeme dostupni u većini naših područja što nam uvelike može olakšati planiranje dnevnih aktivnosti.
- Jako je bitno paziti u koje doba dana prozračujemo prostorije u kojima boravimo kako bismo unošenje peludi sveli na minimum.
- Osobe koje imaju dvorište trebale bi što češće kositi travu te obavezno nositi masku preko usta i nosa za to vrijeme.
- Nakon aktivnosti na otvorenomu potrebno se okupati i promijeniti odjeću kako bismo unijeli minimalnu količinu peludi u dom. Umivanjem prije spavanja uklanjamo pelud koja se zakačila na obrve i trepavice i na taj način izbjegavamo njeno prenošenje na jastuk gdje prosječno provodimo trećinu dana.
- Nošenje šešira, pogotovo za vjetrovitih dana, sprječava nakupljanje peludi u kosi i na licu.
- Prilikom upotrebe gela za kosu i sličnih preparata pelud se još više nakuplja te ih je zbog toga preporučljivo izbjegavati.
- Nošenje sunčanih naočala smanjuje kontakt očiju s peludnim zrncima te nakupljanje peludi u trepavicama i obrvama.
- Odjeća koju sušimo na otvorenom sasvim sigurno ima pelud na sebi što može utjecati na simptome alergičara pa je poželjno pronaći odgovarajuću alternativu. Rublje možete jednostavno sušiti u kući ili u sušilicama.
Nekoliko preporuka kako smanjiti izloženost prašini, grinjama i plijesni:
- Prostor u kojem boravimo potrebno je redovno čistiti te odstraniti predmete koji skupljaju prašinu i grinje (zavjese, pernati jastuci, deke, plišane igračke i sl.).
- Grinje su česte stanovnice posteljine. Nalaze se u ispunama jastuka gdje su zbog vlage povoljni uvjeti za življenje. U samo dva tjedna nova posteljina može sadržavati do 2 milijuna grinja. Iako grinje ne vidimo golim okom vrlo lako možemo uočiti njihov feces, žutu nakupinu u ispunama jastuka, koji je visoko aktivni alergen odgovoran za suzne oči, začepljen nos i kašalj. Osim što peremo posteljinu, po mogućnosti na 95°C, potrebno je i redovno prati madrace kao i ispune jastuka na prikladan način.
- Za razliku od osoba alergičnih na pelud, koje imaju najviše problema za vrijeme suhih i vjetrovitih dana, osobama alergičnim na plijesni najviše će smetati kišni i vlažni dani.
- Osobe alergične na plijesni i njihove spore trebaju ograničiti aktivnosti u vrtu, pogotovo rad sa humusom te košenje trave i skupljanje lišća.
- Na tržištu postoje sredstva za čišćenje klima uređaja od plijesni i njihovih spora koja možete koristiti za klime u domovima, ali i automobilima. Redovnim pročišćavanjem filtera osigurat ćete okoliš sa minimalnom količinom alergena.
- Poželjno je povećati unos vode u organizam koja će pomoći u „ispiranju“ organizma odnosno izlučivanju alergena. Hidratacija smanjuje viskoznost sekreta i pomaže pročišćavanju sinusa. Začepljenje sinusa dovodi do sušenja usta i smanjenog stvaranja zaštitne sline usne šupljine što uzrokuje povećan rizik od bolesti zubi i desni. Preporučljivo je i direktno pročišćavanje nosa i sinusa fiziološkom otopinom ili morskom vodom koja se sada već rutinski pakira u spremnike praktične za primjenu u nosnu šupljinu. Poželjno je izbjegavati alkoholna pića i napitke s kofeinom jer oni dehidratiziraju organizam.
- Izbjegavanjem kontakta s alergenima smanjuje se jačina simptoma i povećava kvaliteta života alergičnih osoba, simptomi se kontroliraju bez primjene lijekova ili je potrebna manja količina lijekova te se smanjuje rizik od razvoja komplikacija kao što su sinusitis i upala uha.
Ublažavanje simptoma lijekovima:
- U slučaju jakih alergijskih simptoma, koje ne možete smanjiti pridržavanjem općih savjeta te koji vam smetaju u obavljanju svakodnevnih obveza, bilo bi dobro savjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom i pokušati simptome ublažiti lijekovima.
- Postoje lijekovi koji se primjenjuju lokalno, u obliku kapi za nos ili kapi za oči, ali i onih koji se primjenjuju sistemski u obliku tableta. Neki od lijekova su na recept pa ih mora propisati liječnik, dok su neki lijekovi dostupni i bez recepta pa se o njima možete savjetovati s ljekarnikom. Bitno je naglasiti ljekarniku ukoliko imate dijagnosticirana i druga stanja i bolesti kao što su astma, hipertenzija, trudnoća ili pak lijek kupujete za dijete ili stariju osobu kako bi vas mogao pravilno savjetovati i terapiju prilagoditi vašem zdravstvenom stanju.
- Lijekovi iz skupine antihistaminika, koji se najčešće koriste za ublažavanje simptoma alergija, izazivaju pospanost pa je bitno ne upravljati strojevima ili vozilima za vrijeme terapije (lijekovi starije generacije). Lijekovi iz skupine kortikosteroida, koji dolaze između ostalog i u obliku kapi za oči, koriste se za ublažavanje simptoma alergijskog konjunktivitisa.
- Zbog mogućih ozbiljnih nuspojava njihova upotreba je ograničena na vrijeme do pet dana.
- Lijekovi iz skupine nazalnih dekongestiva, koji dolaze u obliku kapi ili spreja za nos, koriste se za ublažavanje simptoma alergijskog rinitisa i to u periodu od tri do pet dana jer postoji opasnost od povratne kongestije i oštećenja nosne sluznice.
- Ljekarnik će vam skrenuti pažnju na bitne informacije o lijeku, kao što su prethodno navedeni primjeri, pa je vrlo je važno pridržavati se toga kako bi terapija bila uspješna i sigurna.
Ako već godinama imate alergije bilo bi poželjno posavjetovati se s liječnikom kako biste počeli terapiju i prije pojave simptoma. Preventivnim uzimanjem terapije može se smanjiti jačina simptoma, a ponekad je potrebna i manja količina lijekova kako bi se simptomi alergije uspješno kontrolirali.
Tijekom vremena neki pacijenti postaju manje osjetljivi na alergene, a kod drugih se pak mogu javiti i druge alergije kao i alergijska astma, zbog toga se potrebno javiti liječniku na vrijeme kako bi se pronašla odgovarajuća terapija i alergija držala pod kontrolom.